Otkud Hari Poter u Karlovcima?

Karlovci su  otmeni rodjak Novog Sada. Udaljeni su samo 6 km. Prosto je nepristojno da ne odem nijednom a živim u Novom Sadu…

Ali kada si u kolicima mora sve da se planira…

Lepota i tišina na sve strane. Znam da ima 12000 stanovnika ali gde su?

 

 Verovatno ručaju mirisnu žutu supu sa rinflajšem i crvenim sosom.

A onda pohovano meso i salatu,

 

na stolu flaša belog, a posle kuglof od koga miriše cela kuća I na kraju nezaobilazan bermet… ali to je druga priča.

 

Svaka česma, ulica, drvo imaju svoju neku priču.

Legenda kaže da su Sremski Karlovci nastali kao jedna od mnogobrojnih predstraža Rimskog carstva na severnoj granici Limes. Tada su nastali i vinogradi koji krase Karlovce i okolinu. Naime tada se vino moglo praviti samo na područiju Italije ali je rimski car Marko Aurelije odlučio da taj zakon prekrši, tako su u trećem veku ovde nikli vinogradi a vino postalo deo svakodnevice stanovnika sa ovog podneblja.

 

Karlovci se ponovo pominju 1308 god. kao tvrdjava pod imenom Karom oko koje počinje da niče naselje. Postoji pretpostavka da je ovo izvedeno iz imena srpskog kralja Dragutina Nemanjića koji je ženidbom sa ugarskom princezom Katalinom inače unukom kralja Bele IV dobio u miraz i ove oblasti. Kada je u lovu kralj Dragutin slomio nogu, presto je ustupio mladjem bratu Milutinu i povukao se na imanje koje je ženidbom dobio u raškosni dvorac gde je pravio vino, išao u lov i uživao u fantastičnom pogledu. Kada se kralj odmarao stražu su čuvali vojnici na vrhu brda koje od tada postade Stražilovo.

 

Ovu idilu prekidaju Turci koji zauzimaju Karlovce 1521 god. i tu ostaju do 1699 kada je potpisan čuveni Karlovački mir koji su potpisali sa jedne strane Osmanlijsko carstvo a sa druge strane Austrija, Poljska I Mletačka republika. Time su se Karlovci upisali u svetsku istoriju i postaju deo Habsburške monarhije pod imenom Vojna Krajna.

 

Tada počinje najznačajniji period za razvoj Karlovca Otvorene su štamparija, otvorena prva srpska gimnazija, održana prva pozorišna predstava, podignuta Bogoslovija koja je druga najstarija u pravoslavnom svetu odmah posle Kijevske duhovne akademije. Podignuta Saborna crkva.

 

U Karlovcima je održana Majska skupština kada je osnovana Srpska Vojvodina čime je ostvarena vekovna težnja srpskog naroda za posebnim statusom u okviru austrougarske monarhije.

 

Skoro dva veka Karlovci su bili centar duhovnog, političkog i kulturnog života srpskog naroda u tadašnjoj Austrougarskoj. Dom poznatih pisaca, slikara i filozofa.
Preseljenjem patrijaršije i drugih institucija u Beograd Karlovci su izgubili svoj dotadašnji značaj i danas su Karlovci barokna varošica i jedinstveni živi muzej..

 

Kada kročite na glavni trg pred vama se nalazi veliki broj važnih gradjevina koje treba obići, ali kada se zadje malo dublje postaje sve teže jer tu se nalaze ulice koje su se nekad zvale Brdska, Blatnjava, Magareća, Zlatna, Gadna, čak i Usrano sokače.

 

Samo ovde postoji jedno jedino Popišano brdo ili Tri babina guza, Magarčev breg gde su se, u tursko vreme napasali i odmarali magarci i tako redom. Ima još veselih imena kao što su Kurjakovac odakle su Karlovčani u 19 veku kretali u lov na vukove, zatim Kužno groblje mesto gde su sahranjivali stradale od kuge u 18 veku ili pak Mamutov dol po ostacima mamuta, Sikirica mesto gde je neki momak ubio nekog slugu pogadjate sikiricom idr.
Naravno da danas to ne izgleda ovako ali je i dalje negostoljubivo za nas kotrljaše. Ipak centar sa okolinom je dovoljan doživljaj, lepo je uredjen i sa zadovoljstvom sam tu napravio pazu.

Evo nekoliko najvažnijih gradjevina koje su must see u Karlovcima

 

Patrijaršijiski dvor

Jedno od najmonumentalnijih zdanja s kraja XIX veka u Vojvodini, koja danas služi kao stalno prebivalište vladike sremskog, ali i kao letnje prebivalište srpskog patrijarha. U njemu se nalazi i muzej Srpske pravoslavne crkve tzv. Riznica. Na novcu se nije stedelo pa se ovde mogu videti tapete od jagnjeće kože koje imaju još samo dva dvora u celoj Evropi a za krecenje celog dvora potrebno je dve godine.Ovde se nalazi i najstarija štampana knjiga kod nas, Beogradsko Četvorojevanđelje koje datira iz sredine šesnaestog veka.

Bogoslovija

Prvu srpsku pravoslavnu Bogosloviju osnovao je mitropolit Stefan Stratimirović 1794. godine. Zgradu u kojoj je danas smeštena Bogoslovija Sv. Arsenije podigao je patrijarh Georgije Branković za potrebe Crkveno narodnih fondova 1900. godine. U istom zdanju je smešten i Arhiv SANU, ogranak Srpske akademije nauka i umetnosti.

 

Bogoslovski seminar

Podignut 1903. godine. na inicijativu patrijarha Georgija Brankovića, kao internat za đake Karlovačke bogoslovije. Posle Drugog svetskog rata, Stefaneum je doživeo sličnu sudbinu kao i ostala zdanja, a danas se u zgradi nalazi Institut srpskog naroda, čiji je osnivač Svetska srpska zajednica.

 

 

Saborna crkva

Saborna crkva posvećena Sv. Nikoli, potiče iz 1762. Godine. Meštani je zovu i Udovički manastir jer su u njemu svoje poslednje dane provele udovice znamenitih Srba od 16 do 18 veka. Današnji izgled dobila je nakon rekonstrukcije 1909-1910. godine i predstavlja remek delo srpskog baroka. Legenda kaže da je slikar Paja Jovanović svojevremeno za zadužbinu kralja Petra Prvog Karađorđevića uradio devet velikih ulja na platnu, namenjenih za crkvu Svetog Đorđa na Oplencu. Ali kada je do njega stiglo da slike i nisu baš bile po volji kralja, Paja je u znak protesta odlučio da dela daruje Karlovcima.

 

Karlovačka gimnazija

Najstarija srpska gimnazija osnovana 1791. Današnji izgled zgrada gde je smeštena filoloska gimnazija dobila je 100 godina posle njenog osnivanja zahvaljujuci novcu braće Andjelić. Tek 1907. godine Karlovačku gimnaziju mogle su da upišu i devojke i to samo one koje su iz Sremskih Karlovaca kako bi roditelji mogli da ih drže na oku.

Karlovačka gimnazija, pored toga što nosi titulu najstarije u Srbiji, pod svojim okriljem čuva pravo botaničko blago – Volnijev herbarijum, najstariju herbarsku zbirku na području Balkana, koja datira iz 18. veka i nosi ime Andrije Volnija, pridodnjaka iz Slovačke, inače najpopularnijeg profesora i direktora u istoriji Karlovačke gimnazije.

 

Česma – Četiri lava

I da hoćete ne možete da promašite česmu Četiri lava koja je podignuta 1799. godine u čast završetka prvog karlovačkog vodovoda. Legenda govori da svako ko popije vodu sa ove česme, jednog dana će se vratiti u Sremske Karlovce. A niko vam ne brani ni da bacite novčić i pomislite želju. Mada je nekad svaka karlovačka vidjenija kuća imala svoj bunar, sastanci su se uvek zakazivali kod česme.

 

Naravno da pored česme Četiri lava postoji i znamenita kafana sa istim imenom.

 

Ne zna se ko je prvi dobio ime česma ili kafana ali ono što se pouzdano zna je da se bar svaki treći posetioc preziva Jovanović jer je to najčešće prezime u gradu. Ali da bi se razlikovali duhoviti kakvi jesu oni se zovu po nadimcima Brčini, Generalovi, Grkovi, Zanfirovi, Joldini, Lapčanovi, Pecula i Rajkini. Mnogi se, odazivaju i na: Zec, Kukavica, Kurjak, Pacov, Puculjkov, Petlovi, Risovi…zamislite da je Zec na kafi sa Kurjakom.U Karlovcima je sve moguće, tako kažu.

 

Kuća Branka Radičevića

Branko Radičević je 6 godina živeo u Karlovcima. Sremski Karlovci i Stražilovo imali su veliki uticaj na neka od Brankovih kasnijih dela, na pr. “Đački Rastanak” u kojoj Branko izražava želju da bude sahranjen u Karlovcima.

 

Rimokatolička crkva

Pravoslavna i katolička crkva su jedna pored druge. Kažu da je Saborna jedan od najlepših primera arhitekture iz ovog perioda, dok je katedrala posebna po baroknom portalu Izgrađena je na mestu gde se nekada nalazila benediktinska bazilika.

Donja crkva

Crkva je posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu. Prvi put se pominje u jednom zapisu 1599. godine, a na starim temeljima hram je obnovljen 1719. U porti crkve se nalazi platan koji je danas pod zaštitom države i predstavlja velelepan prirodni spomenik Sremskih Karlovaca.

Magistrat

Zgrada je izgrađena u periodu između 1808. i 1811. godine u neoklasicističkom stilu. Najznačajniji događaj vezan za ovu ustanovu jeste proglašenje Srpskog Vojvodstva sa balkona ovog zdanja maja 1848. godine. Danas je u zgradi Magistrata sedište Opštine Sremski Karlovci.

Spomenik Vrangelu

Prvi spomenik ruskoj emigraciji u svetu koji je podignut 2007. godine, a posvećen generalu Ruske armije Petru Nikolajeviču Vrangelu koj je nekoliko godina živeo u Karlovcima. On je za razliku od većine izbeglih Rusa koji su Kraljevinu smatrali samo usputnom stanicom, iskreno voleo Srbiju i tražio je da bude sahranjen u “bratskoj slovenskoj pravoslavnoj zemlji, na komadu ruske zemlje”.Sahranjen je na ruskom groblju u Beogradu. Nekoliko porodica potomaka Rusa iz tih teških vremena, i danas živi u Sremskim Karlovcima.

 Apoteka

Jedna od najstarijih apoteka u Vojvodini, sagrađena 1890. godine i još uvek radi. Ludvig Štraser je njen osnivač, a karakteristična je po svom enterijeru koji je po porudzbini napravljen u Veneciji i oslikava ambijent druge polovine XIX veka, drvene fioke i dalje stoje sa latinskim natpisima, kao i besprekorno oslikana tavanica.

 

Kuća Angeline Dejanović

Zidana u baroknom stilu 1790. godine, kao dom Dimitrija Anastasijevića Sabova, prvog i najvećeg darodavca Karlovačke gimnazije. Karakterišu je barokni, gvozdeni ukrasi i reljefi božijeg oka iznad prozora.

 

Vina Karlovaca

Ovde se vino proizvodi još od vremena rimskog cara Marka Aurelija Probusa, koji je ovde zasadio prve vinograde. Karlovčani su odvajkada bili odlični vinogradari., Zagrtali su svoje vinograde, što u to doba nije bio običaj ni u najčuvenijim vinogradarskim krajevima. Lozu nisu puštali visoko da tera a kao rezači bili su pravi majstori. Važilo je pravilo da se na čokotu ostavlja tri ili najviše četiri grozda. Pazilo se da vinograd ne prerodi, pa je zato bilo mnogo čokota starih pedeset pa i sto godina, koje je još odlično radjalo….

Sadilo se gotovo samo crno grožđe, jer je ono otpornije nego belo. Belog grožđa pa i belog vina, bilo je vrlo malo. samo petina od sve količine..

Danas medjutim zahvaljujući višegodišnjem trudu naučnika Sime Lazića koji je godinama radio na ukrštanju sorti jedno od najpoznatijih belih karlovačkih vina dobilo naziv Sila. Međutim, najpoznatije karlovačko vino je bermet, suvo dezertno aromatizovano vino u koje se dodaje preko trideset biljaka koje servira na sobnoj temperaturi. Već oko tri stotine godina recept za bermet je strogo čuvana vinogradarska tajna, a do njega su pokušali da dođu somelijeri iz Italije, Nemačke i Francuske. Za bermet još kažu da je najbolje piće za muškarca kada ga pije žena. .

E sad gde je bermet tu je i kuglof.

 

Karlovci bez toga ne idu. Kuglof možete da opišete na razne načine ali sigurno ne možete da kažete da je lagan kolač. Kako bi i mogao biti kad u njega umesto mleka ide bermet a prate ga orah i cimet, lešnik, kandirano voće, čokolada. Kuglof svojataju mnogi a najviše Nemci i Francuzi. Legenda kaže da je i nesrećna kraljica Marija Antoaneta kada se udala za francuskog kralja sa sobom nosila modle za kuglof. Po nekim pravilima Bečke škole kuglof se može jesti za doručak, ručak i večeru uz mleko, kafu čaj ali i uz času vina ili bermeta. Nepisano pravilo je da čokoladni ide uz crno vino ili kafu a žuti uz belo vino ili čaj. Može da bude velik kao hleb ili veličine dlana zavisno od inspiracije domaćice i veličine modle. Inače kuglof može da potraje i do 15 dana mada takav slučaj nije zabeležen jer obično nestane u trenu. Danas je poznato preko 400 recepata.

Neprijateljska mesta

Karlovci poseduju boynstven vidikovac koji je apsolutno nedostupan osobama u kolicima…

Zanimljivosti

Pisao i uživao,

Marko Veličković

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *