Pošto sam osoba u kolicima, dobar deo vremena koje provedem na putovanjima svodi se na savladjivanje raznih arhitektonskih barijera…
Jedno od mesta na kojima o tome nisam morao da razmišljam je palićki zoo vrt.
Zoološki vrt Palić je osnovan 1950. godine a osnivač je grad Subotica.



Nalazi se pored jezera Palić na severu Srbije. Prostire se na površini od 10 hektara.

Zoološki vrt Palić je dom za 800 vrsta životinja i jedan od najlepših u regionu zato što je uredjen i kao velika botanička bašta sa više od 300 biljnih vrsta.



A ja bi samo dodao da je i najprijateljskiji zoo vrt za nas točkase u celoj Srbiji.

Nije velik i grandiozan kao neki drugi u svetu ali komotno možete da u njemu potrošite najmanje 3 h.

Životinje su grupisane u tematske celine i domaćini su se trudili da se što više imitiraju uslovi prirodnog okruženja.




Svuda gde se moglo, skinuti su kavezi (ura!) i postavljeni kanali sa vodom kao jedina granica izmedju nas i njih.



Za mene kao osobu u kolicima to mnogo znači jer mnoge životinje ranije nisam mogao da vidim od raznih ograda.


Iako se slažem sa konstatacijom da su lav i tigar najlepši kada su u svom prirodnom okruženju, kada vidim sa koliko promišljanja je uredjen svaki “kavez” nekako zaboravim na to da je ovo ipak neka vrsta zatvora i uživam u šetnji.



Nekada nije bilo tako, Prvi zoološki vrtovi su nekad bili privatne kolekcije u vlasništvu veoma bogatih ljudi. Ove kolekcije zvale su se menažerije, u kojima se nije mnogo razmišljalo o pravima životinja.

Tragovi vode do starog Egipta oko 3500god pre n.ere. Pominje se da je čuveni kralj Solomon bio strastveni kolekcionar životinja, kralj Nabukodonosar pa čak i Aleksandar Veliki.

Divlje životinje bile su korišćene i u gladijatorskim borbama na veoma surov način a takodje postoje podaci da su neki britanski kraljevi držali životinje zarobljene u Londonskoj tvrdjavi.

Cena ulaznice bila je pas ili mačka sa kojom su kasnije hranili te životinje. Tek u 19-om veku zoološki vrtovi postaju ono što treba da budu, mesto za zabavu i edukaciju na pravi način.

Postoje i životinje koje ne možete nikako držati u zoološkom vrtu jer su veoma osetljive na promene okruženja, ili se okruženje uopšte ne može imitirati.

Jedna od takvih je i lasta ( ko bi reko) a takodje i na pr. jedna vrsta lemura koji živi na Madagaskaru. U zatočeništvu prežive najviše do godinu dana, jedu odredjenu hranu u odredjeno doba dana i nikako se ti uslovi ne mogu reprodukovati u veštačkom okruženju.
U svakom slučaju, Palić vrt omogućava jednu jako lepu i edukativnu šetnju posle koje se zdravo ogladni a u blizini postoji i jedna gostionica gde se jos od 1939 na isti način kuva juneći perklet sa turos čusom (domaci rezanci sa sirom i komadicima pecene slanine).

Ovde se dolazi i zbog specijalno filirane riblje čorbe pa ako ne možete da se odlučite uzmite oba(kao ja), otkopčajte pantalone i pogostite se!

Da li ste vi posetili Palićev zoo vrt?
Da li sam nešto propustio?
Putovao i uživao,
Marko Veličković




otkud tigar u Africi? 🙂
Hvala, ispravljeno!